Put do vrha pičinje jednim korakom. Prijavite se!

Kurs Zaštita na radu

Zaštita na radu predstavlja skup pravnih, tehničkih, zdravstvenih, pedagoških, psiholoških i drugih delatnosti pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti koje ugrožavaju zdravlje i život osoba na radu i utvrđuju pravila, mere i postupci kako bi se umanjile ili otklonile opasnost i šteta. U zaštiti na radu bitno je da se razlikuje pojam nesreća na radu od pojma nezgoda na radu. Nesreća na radu je događaj koji za posledicu ima materijalnu štetu i povredu radnika. Nezgoda na radu je svaki nepredviđeni i neželjeni događaj koji za posledicu može i ne mora imati povredu, štetu, zagađenje ili nešto drugo. Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je nastala usled delovanja štetnih faktora u procesu rada i/ili radnoj okolini, a intenzitet i dužina trajanja izloženosti toj štetnosti na nivou je koji uzrokuje oštećenje zdravlja.

Kao posledica delovanja štetnih faktora na radnika može se naglo javiti i profesionalna bolest, kao što je gubitak sluha usled velike buke koju proizvode, na primer, mašine; takođe razna zračenja na radnom mestu mogu negativno uticati na zdravlje radnika. Svrha zaštite na radu jeste da se stvore sigurni radni uslovi kako bi se sprečile povrede na radu, nezgode na radu, profesionalne bolesti, odnosno da se umanje eventualne štetne posledice ukoliko se opasnost ne može otkloniti. Sprovođenje zaštite na radu ne ograničava se samo na profesionalne bolesti, već je cilj da se bilo koja bolest ili povreda spreči, dok se profesionalnim oboljenjima pridaje veća pažnja.

Zanima vas ovaj kurs? Neki od BusinessAcademy programa na kojima ga možete pohađati su: Menadžment ljudskih resursa i Cambridge poslovni program.

Kurs Zaštita na radu – opis i cilj

Jedno od osnovnih prava svakog radnika jeste bezbednost i zaštita zdravlja na radu.  Bezbedan rad, bezbedna i zdrava radna sredina omogućavaju produktivan rad i život. Bezbednost i zdravlje na radu su neophodni da bi se obezbedili uslovi na radu koji će u najvećoj mogućoj meri smanjiti profesionalna oboljenja, povrede na radu i oboljenja prouzrokovana radom. Organizacija je dužna da u okviru plana razvoja, ili posebnim programom mera zaštite na radu, obezbedi potrebna sredstva za sprovođenje i unapređivanje zaštite na radu u skladu sa rokovima za njihovu realizaciju. Zadaci zdravlja i bezbednosti na radu nisu samo zaštita zdravlja zaposlenih, već i povećanje kvaliteta proizvoda i/ili usluga, produktivnosti, zadovoljstva zaposlenih i motivacije za rad, čime se povećava kvalitet života pojedinca i društva u celini.  

Značaj bezbednosti i zdravlja na radu posmatra se sa ekonomskog, humanog i socijalnog stanovišta. Rad u humanim uslovima predstavlja zadovoljstvo svakom pojedincu, ali je isto tako ponos i uspeh organizatora i društva, ali i poslodavca uopšteno. Socijalni značaj bezbednosti i zdravlja na radu se u velikoj meri ispoljava kroz broj zaposlenih koji su oboleli od profesionalnih bolesti, koji su imali povredu na radu ili nažalost izgubili život na radnom mestu, a brigu o njihovim porodicama često preuzima društvo. Kada je reč o ekonomskoj dimenziji, bezbednost i zdravlje na radu posmatraju se kroz posledice povreda na radu, profesionalnih i drugih bolesti, što se iskazuje odgovarajućim finansijskim pokazateljima, koji zavise od težine i broja slučajeva.

Profesionalne bolesti i povrede na radu su često praćene odsustvom sa rada, havarijama zbog kojih nastaju izdaci i troškovi – jer radnik nije u mogućnosti da radi, zbog zastoja u proizvodnji i izdvajanja sredstava za nadoknadu i lečenje radnika – ali i drugi troškovi i izdaci koji su na teretu poslodavca i fondova socijalnog osiguranja. Cilj ovog kursa jeste da upozna polaznike sa pitanjima zdravlja i bezbednosti zaposlenih, kao i da im ukaže na to šta su uzroci nesreća na radu i kako sprečiti njihov nastanak i adekvatno reagovati.

Kurs Zaštita na radu odgovoriće vam na pitanja:

Koje su opasnosti na radnom mestu?

Najveći uzrok nesreća na radu jesu opasni uslovi rada, kao što su:

  • neispravna oprema i neadekvatna zaštitna oprema;
  • zagađen vazduh, loša ventilacija ili neprovetrene prostorije;
  • nebezbedno skladištenje, npr. prenatrpanost ili preopterećenost;
  • loše osvetljenje.
Iako se nesreće mogu dogoditi svuda, ipak postoje određene visokorizične zone. Trećina industrijskih nesreća desi se zbog upotrebe kolica s jednim točkom, viljuškara, obavljanja poslova kod kojih se podrazumeva prenošenje i dizanje predmeta. Najozbiljnije nesreće obično se dešavaju upotrebom testere za obradu drveta i metala, mašina, ili upotrebnom delova mašina koje se koriste za prenošenje sile, kao što su zamajci, koturovi i zupčanici. Uzroci nesreća mogu biti i psihološke prirode – na primer, postojanje velikog pritiska da se posao što pre obavi, kada se u brzini mogu zanemariti procedure i pravila u cilju zaštite zdravlja zaposlenih. 

Koji su to faktori koji mogu dovesti do nesreće?

Faktore zbog kojih mogu nastati nesreće na radu možemo podeliti na: ljudske, socijalno-ekonomske faktore i faktore okoline.
U ljudske faktore spadaju:
  • godine – statistika kaže da najčešće stradaju mladi i stariji radnici, dok su nasigurniji oni koji imaju između 50 i 55 godina;
  • pol – muškarci su izloženi opasnijim poslovima, pa je zato i smrtnost muškaraca na radnom mestu daleko veća nego kod žena;
  • nedostatak iskustva i nedostatak znanja – veći je procenat povrede radnika koji su novi na radnim pozicijama od onih koji imaju više radnog iskustva u radu na toj poziciji;
  • emotivni uzroci – osobe koje nisu staložene češće se povređuju od onih koje su mirne.
U faktore okoline spadaju:
  • fizička radna okolina – podrazumeva buku, toplotne uslove i osvetljenje u okruženju u kome se posao obavlja;
  • psihološka radna okolina – međuljudski odnosi u preduzeću;
  • organizacija rada – odnosi se na odmor u toku radnog vremena i na radno vreme. 

Koji su to unutrašnji i spoljašnji faktori stresa na radu?

Unutrašnji faktori stresa na radu su podeljeni na: prirodu i sadržaj posla, radnu ulogu, odgovornost na poslu. Priroda i sadržaj posla: 
  • stres na radu postoji ukoliko se posao radi previše ili premalo u odnosu na očekivanja;
  • stres je prisutan kada se radi u tesnim vremenskim rokovima i pod konstantnim vremenskim ograničenjima;
  • kada na poslu postoji velika odgovornost i zahteva se da se stalno donosi veliki broj važnih odluka;
  • stres se javlja ako zaposleni radi produženo, često putuje, radi u smenama ili neregularno.
Radna uloga:
  • nejasna radna uloga postoji kada zaposleni nema odgovarajuće informacije o tome šta se očekuje od njega da treba da radi;
  • vrsta odgovornosti na radu takođe može biti nejasana;
  • osobe koje nisu zadovoljne poslom imaju osećaj uzaludnosti ulaganja, tenzije, teskobe.
Odgovornost na poslu:
  • odgovornost za materijalna dobra;
  • odgovornost za ljude.
U spoljašnje faktore stresa spadaju:
  • temperatura;
  • vlažnost i kretanje vazduha;
  • atmosferski pritisak i hipoksija;
  • buka;
  • vibracije.

Plan i program predavanja

1. Zdravlje i bezbednost zaposlenih
  • razvoj brige o radniku,
  • pravni okvir bezbednosti na radu,
  • obaveze i odgovornost poslodavca,
  • inspekcije i sudski pozivi
2. Uzroci nesreća na radu
3. Sprečavanje nesreća na radu
  • opasnosti na radnom mestu,
  • faktori koji mogu dovesti do nesreće
3. Zdravlje zaposlenih
  • problemi i rešenja
4. Radne smene kao radno opterećenje
5. Stres i stresovi u radnom okruženju
  • unutrašnji činioci stresa na radu,
  • spoljašnji faktori stresa na radu

 

Poslovna veština koja garantuje visoku zaradu

Spremili smo dokument sa opisom i savetima u primeni poslovne veštine koja Vam garantuje visoku zaradu, bez obzira na to čime se bavite. Da preuzmete izveštaj, kliknite ovde.

Donesite odluku: Upisni rok je otvoren!

Da saznate sve o upisu, kliknite ovde.